Stevan Stojanović Mokranjac

  1. Stevan Stojanović Mokranjac rodio se u Negotinu 1856 godine,od oca Stefana Mokranjca i majke
  2. Marije iz Sikola. Imao je dva brata Lazu i Vasu. Od nepokretnog imanja imali su 1836.godine,jednu kafanu,gde je kasnije bio Grand hotel u Negotinu,jednu mazgu i štalu,jedan vinograd,jedan branik jednu njivu,dve livade,sve u vrednosti od 700 dukata cesarskih. Od zasluge mesečno 10 talira. Rodonačelnik porodice Stojanović je Marko
  3. koji se u Mokranje doselio iz Makedonije,iz Prilepa,oko 1780. godine. On se bavio obradom kamena,kao i mehandžijskimi trgovačkim poslovima. Porodica Mokranjac se pominje u Mokranju samo jednu generaciju,već u sledecoj generaciji oni se pominju  u Negotinu. O tome nam govore popisi. Iz Protokola Glavne konskripcije kapetanije krajinske od 1834. godine,po oslobađanju Timocke Krajine od Turaka.
  4. Porodici je ostao nadimak Mokranjac. jedan deo te porodice ostao je u Mokranju i to je porodica Prcojevića a prezime Jovanović. Potomci Marka bili su Jovan i Stojan.Od Jovana nastali su Jovanovići u Mokranju a po Stojanu Stojanovići u Negotinu.

  1. Stevan Mokranjac je najznačajnija ličnost srpske muzičke istorije. Njegova uloga u razvoju srpske muzike s pravom
  2. se poredi i izjednačava sa mestom koje Vuk Karađzić ima u srpskoj književnosti. On je sintetizovao sva prethodna iskustva srpskih kompozitora na izgradnji nacionalnog stila i svojim djelima - posebno rukovetima i duhovnom muzikom - postavio sigurne temelje za njegov dalji razvoj. Bio je vrsni poznavalac folklora i učinio je veoma mnogo za njegovo proučavanje, ali što je značajnije,on je svojim nasljednicima ukazao na put spajanja izražajnog i sadržajnog bogatstva tradicionalnog narodnog muziciranja s evropski umjetničkim iskustvom.
  3. Kako su prilike u muzičkom zivotu tadašnje Srbije nalagale da centralna oblast stvaralaštva srpskih kompozitora bude horska, Mokranjac se prilagodio tim mogućnostima, i u njihovim okvirima postigao izuzetne stvaralačke domete. Pored toga značajan je kao dirigent, organizator i pedagog. Beogradsko pevačko drustvo je zahvaljujuci njegovoj delatnosti (organizatorskoj,pedagoškoj) dostiglo visoki artistitički nivo i za to dobilo priznanja u mnogim krajevima u kojima je gostovalo (Crnoj Gori,Austro-Ugarskoj,Turskoj, Bugarskoj, Rusiji, Nemačkoj). Mokranjac je radio kao nastavnik pevanja u prvoj beogradskoj gimnaziji a potom i u Bogosloviji. Bio je član prvog gudačkog kvarteta u Srbiji.
  4. Sa Cvetkom Manojlovićem i Stanislavom Biničkim osnovao je 1899.god. Srpsku muzičku školu u Beogradu (danas muzičku školu "MOKRANJAC") prvu stalnu stručnu školu u Srbiji. Sam je bio njen nastavnik,veoma zaslužan za postavljanje temelja savremene muzičke pedagogije.
  5.  
  6. Petnaest rukoveti STEVANA MOKRANJCA kamen je temeljac naše umetničke muzike.Zato se od vremena postanka pa do danasnji dana nalazi u žiži interesovanja izvođačkih ansambala ,publike drugih kompozitora i muzičkih pisaca. Naziv RUKOVET označava kompoziciju pisanu u obliku horske rapsodije sačinjene od niza pesama za koje je kompozitor inspiraciju našao u folkloru. Naziv za svoja dela Mokranjac je,dakle,potražio u jednoj lepoj reči narodnog jezika,i time sam ukazao na tesnu povezanost svog muzičćkog mišljenja sa muzičkom tradicijom narodne umetnosti. On je tipičan predstavnik romantičara - utemeljivača nacionalne tradicije ,poput Glinke kod Rusa,Šopena kod Poljaka,Lista kod Mađara i drugih. Kao i oni ,folkloru je pristupio sa estetskog,umetničkog aspekta,stilizujući ga ,prilagođavajući svojim umetničkim zamislima.Mokranjac je bio izvanredan profesionalac (on je đak škola iz Minhena,Rima i Lajpciga),izuzetan znalac horskog stava. Pokazivao je široko interesovanje za folklor ,ne samo srpski (kao uostalom i drugi romantičari) već i za makedonski ,bosanski ,primorski,čak i turski. U folkloru je našao podsticaj
  7. za razvoj izražajnih sredstava, tako da se u poznim rukovjetima pojavljuju elementi pozornoromantičarskog harmonskog jezika koji se bazirana modalnosti (poput sličnih pristupa u delima ruskih kompozitora druge polovine XIX veka - Petorice, pre svih).
  8.  
  9. Mokranjac je ispoljio izvanredan osećaj za realnost trenutka u kojem se nalazila naša umetnička tradicija, u svojim horskim kompozicijama dao je dela izvanredne umetničke snage i uverljivosti izraza (posebno u PETOJ I DEVETOJ rukoveti). Zato je naslednicima poslužio kao inspiracija - uzor; njegovo delo imalo je pravu motornu snagu za pokretanje novih ideja. Opus Petra Konjovića izrastao je iz Mokranjčevih temelja,srpski najpoznatiji balet, Ohridska legenda Stevana Hristića, poput hrasta izrasta iz malenog, genijalnog žira - Mokranjčeve DESETE rukoveti - SA Ohrida. Znatan deo Mokranjčeve kompozitorske aktivnosti posvećen je pravoslavnoj duhovnoj muzici.
  10. On je zapisivao beogradsku varijantu crkvenog pojanja (za razliku od Kornelijeve karlovačke) i te zapise izdao u OSMOGLASNIKU.
  11. Po ovim zapisima komponovao je niz veoma uspelih dela: LITURGIJA; DVE PESME NA VELIKI PETAK, TRI STATIJE, AKATIST, TEBE BOGA HVALIM, OPELO.

Muzej Stevana Mokranjca u Mokranju

  1. Mokranjac zaslužuje da bude poznat nesto šire i vše nego samo po svojoj muzici i umetnosti. U Srbiji postoje muzeji
  2. raznih licnosti u kojima se čuva materijal koji potseća na određene ličnosti. Mokranjčeva kuća u Negotinu obeležava samo mesto u  kome su njegovi roditelji živeli nedomicilarno, samo zbog radnje koju su imali u gradu.
  3. U Negotinu su bile doseljavane porodice iz različitih mesta, sa heterogenom kullturom, jer je onda svako bio vezan
  4. za svoj zavicaj. Međutim, u Mokranju je bilo sve sto je sačinjavalo poreklo, biće, izvorište, koren Stevana Mokranjca.
  5. Nebrigom Negotinske opštine srušena je u Mokranju porodična kuća Mokranjca, a možda i u težnji da se sve manifestacje oko proslave Mokranjčevih dana održavaju samo u Negotinu, a ne i u Mokranju. Taj propust treba ispraviti i otvoriti muzej Stevanu Mokranjcu u njegovom zavičajnom selu Mokranju. Njegove kuće više nema, ali
  6. postoji kuća rodonačelnika Stevanove familije - Jovana tobdžije.
  7. Jovan - tobdžija je došao sa svojim bratom Belim u ove krajeve za vreme Prvog srpskog ustanka.
  8. Oni su pobegli iz okoline Prokuplja od krvne osvete Arnauta i prključili su se hajduk - Veljkovom odredu. Pošto je Jovan bio najrazvijeniji, najveći u Veljkovoj družini, bio je zadužen da nosi trešnjev top. Kad je poginuo Veljko i rasturio se njegov odred 1813. braća Jovan i Beli su se nastanili u Mokranju. Tu su dobili velki plac u centru sela. Kuća koju je Jovan sagradio stoji i danas na istom mestu. Oronula je, ali stoji i dalje nedaleko od mesta gde je bila kuća Stevana Mokranjca. Jovanova kuća je vrlo prostrana, autentična je, nalazi se u centru sela i bila bi dobar objekat za Mokranjčev muzej. U ovoj kući sakupljali bi se predmeti od njegove rodbine, Jovanovića, koji potiču iz Mokranjčevog vremena. Zatim, izlagali bi se muzički  insrumenti toga vremena, koji se još uvek mogu naći u selu.
  9. Jedan takav muzej obogatio bi svečanosti Mokranjčevih dana i pružao bi više podataka o umetniku koji predstavlja unikum na polju komponovanog narodnog melosa. Jovanova kuća je vlasništvo Todora Jovanovića, koji je sada prizećen u Kobišnici i njegovog sina Vojislava, iz Mokranja. Prvo, treba konstituisati odbor za otvaranje muzeja,koji bi animirao Mokranjce na ovom poslu. Volja kod Mokranjaca postoji, mogli bi se naći i donatori za renoviranje kuće, ograde  i dvorišta. S obzirom na poseban mentaliet Mokranjaca, ovu akciju valja pokrenuti preko saveta Mesne zajednice. Zatim, izvršiti neophodne reparature na kući-muzej,ali sačuvati njen izgled i organizaciju prostorija.
  10. Kuća je prostrana, vedlika je,ali je sada podeljena u dva dela, od kojih je jedan još uvek nastanjen.
  11. Dovoljno bi bilo da se muzej organizuje u delu koji je slobodan. Eksponati za muzej prikupljali bi se u Mokranju, od familiije Mokranjca.Još uvek ima dosta ponjava, ćilima, jastupka, suknji, košulja i td – iz toga doba, a ima još uvek i dosta predmeta za domaćinstvo. Muzej St. Mokranjca u Mokranju bi bio povod da mnogi gosti posećuju Mokranje, gde bi se u samom njegovom izvorištu upoznali sa ambijentom odakle je potekao.

Galerija slika

Kontaktirajte nas

Adresa: 19317 Mokranje
Telefon:
Fax
E-mailemil75@outlook.com


Copyright: Emil Videsković
Design by: Emil Videsković